Evropa ka evropskim električnim automobilima: ovako EU pokušava da uspostavi protekcionizam.
Preko 42 milijarde eura. Globalni prelazak na električnu mobilnost skupo košta proizvođače automobila. Brojka – koju je objavio Automotive News Europe (ANE), bez navođenja bilo kojeg drugog izvora – znak je kako je industrija “pogrešno procijenila” preferencije vozača i “brzinu” prelaska na nultu emisiju.
Ipak – naglašava ACC, zajedničko ulaganje Stellantisa, Mercedesa i TotalEnergiesa, koje je trebalo izgraditi gigafabriku baterija u Italiji, ali je kasnije odustalo od projekta – “planeta nam stalno šalje signale upozorenja” i stoga “budućnost automobila ostaje električna”.
Uprkos gubicima, ulaganja mnogih proizvođača automobila u prelazak na motore i dalje se rasipaju. Kako bi se izbjegao pad i borila protiv konkurencije iz Kine i Trumpove Amerike, Evropa pokušava dva pristupa.
Protekcionizam EU
Najnoviji, hronološkim redom, anticipirao je Financial Times (FT), koji je pregledao nacrt regulatornog prijedloga Evropske komisije. Bit će predstavljen 25. februara i utvrdit će uvjete za pristup državnim podsticajima za kupovinu, iznajmljivanje i lizing električnih automobila.
Moraju biti ispunjena najmanje dva kriterija: montaža vozila u Evropi i prisustvo najmanje 70% komponenti “proizvedeno u EU” ispod haube (s izuzetkom baterija, koje su još uvijek previše vezane za Aziju). Ova protekcionistička mjera dočekana je sa različitim kritikama.
S jedne strane, postoje proizvođači – poput Renaulta – koji pozdravljaju ideju; s druge strane, postoje proizvođači – poput BMW-a i Mercedesa – koji se boje odmazde iz Kine. Ola Kallenius, izvršni direktor Mercedesa i predsjednik ACEA-e (udruženja koje okuplja evropske proizvođače vozila), izjavljuje:
“Zalažem se za jednake uslove, ali kad god usvojite propis, trebali biste koristiti vrlo, vrlo finu pilu, a ne motornu pilu, kako biste izbjegli neželjene posljedice.”
Opasnost stoga vreba, iako je razumno pretpostaviti da se Evropska komisija konsultovala sa industrijom prije pripreme predstojećeg teksta. Cilj je jasan: Brisel želi privući istočne investicije na svoje granice. Pomalo kao kada je uveo dodatne carine na uvoz električnih vozila proizvedenih u sjeni Kineskog zida. Nažalost, kineski proizvođači su potom uspjeli zaobići poreze triangulacijom robe kroz zemlje s povoljnim trgovinskim sporazumima, poput Turske.
Tri “E” iz Brisela
Druga opcija su električni automobili, naziv koji sve govori: “e” označava “ekološki, ekonomičan i evropski”. U nedostatku daljnjih specifikacija, znamo da će ova mala vozila biti dugačka do 4,2 metra i da će, kako bi se podstakla njihova proizvodnja, imati koristi od mehanizma super-kredita za proizvođače. U praksi će proizvođači automobila moći precijeniti doprinos električnih automobila “proizvedenih u Evropi” smanjenju emisija.
